Malina sadrži vodu, ugljene hidrate, kiseline, bojene materije, aromatične, mineralne materije, vitamini, proteini itd. Maline su bogat izvor vitamina C (30 mg na jednu šolju-50% dnevnih potreba) i dijetetskih vlakana. U plodu se nalazi više sastojaka od kojih se izdvajaju šećeri (glukoza, fruktoza, saharoza), organske kiseline (jabučna, limunska, salicilna, elaginska i dr.), etarsko ulje, bojene i taninske materije. Malina je voće niske kalorijske i visoke hranljive vrednosti, lekovito i dobro svarljivo. Zamrzavanjem se očuvaju osnovne komponente, ali i vitamini
Plodovi šljive sadrže 75 do 87% vode i 13 do 25% suve materije. Ukus ploda zavisi od odnosa šećera i organskih kiselina. U plodu šljive preovlađuje glukoza, dok je manje fruktoze. Među kiselinama najviše ima jabučne i limunske. Ukupna količina organskih kiselina izraženih kao jabučna kiselina kreće se od 0,39 do 2,28%. U zrelom plodu šljiva pH vrednost se kreće od 3,3 do 3,6. Mesnati deo ploda šljive sadrži do 0,69% pektinskih materija. Azotne materije učestvuju u hemijskom sastavu ploda sa 0,6 do 0,8% (amino-kiseline, amidi, jedinjenja amonijaka i azotne baze), a mineralne sa svega 0,5%. Od mineralnih materijama najviše ima kalijuma (54,59%) i fosfora (17,7%).
Od vitamina u plodovima šljive najznačajniji su provitamin A, zatim vitamini B i C. Hlorofili, karotinoidi i antocijanini su najznačajnije bojene materije plodova šljive. Posebno su značajni antocijani koji su smešteni u vakuolama pokožice ploda šljiva. Antocijani su važni antioksidansi i kao takvi štite čovečiji organizam od kardio-vaskularnih oboljenja, kancera i drugih degenerativnih bolesti starenja.
Prerada sljive zamrzavanjem je pocela u skorije vreme i to tako sto se sljiva secenjem u polutke bilo rucno ili masinski trenutno zamrzava u protocnim tunelima i tom prilikom zadrzava sve svole vrednosti.
Plod kupine je lepog, atraktivnog izgleda, specifične crne boje, skladnog slatko-nakiselog ukusa, izražene arome. Ima veliku hranljivu, lekovitu i zaštitnu vrednost. Plod kupine je izuzetno visoke biološke vrednosti . Smatra se bogatim izvorom gvožđa, kalijuma i vitamina C . Sveži plodovi i sok kupine su odlično laksativno sredstvo, mineralne supstance i organske kiseline regulišu pH krvi, poboljšavaju krvnu sliku i utiču na sniženje krvnog pritiska. Vitamini jačaju otpornost organizma, pektini doprinose zaštiti od arterioskleroze i infrakta dok celuloza utiče na poboljšanje varenja. Plod kupine ima prednosti kao hrana nad ostalim namirnicama i po tome što je male energetske vrednosti .Plod kupine je izuzetno pogodan za preradu zamrzavanjem i tom prilikom se ocuvaju sve njegove vrednosti.
Kajsija
Jagode su četvrte po redu na listi namirnica sa najvećom koncentracijom antioksidanata.. Izvrstan su izvor vitamina C, koji ojačava arterije i nadbubrežne žlezde koje su poznate i kao žlezde stresa. Istraživanja su pokazala da jagode mogu pomoći pri regulaciji šećera u krvi. Samo jedna šolja dnevno može da igra veliku ulogu u prevenciji krvnih bolesti.
Od velike su pomoći u sprečavanju nastanka bolesti srca i artritisa.
Jagode sadrže antocijanine, koji pomažu pri sagorevanju masnih naslaga na telu, jer ih telo koristi kao gorivo. Pune su antikancerogenih materija. Njihovi flavonoidi se bore sa kancerogenim ćelijama i sprečavaju njihovu sposobnost da se umnože . Jagode se vrlo cesto preradjuju zamrzavanjem i to trenutnim u kontinualnim tunelima i tom prilikom zadrzavju sva svoja svojstva sto omogucava koristenje ovog voca tokom cele godine.
Tamnocrvena boja, slatkasto-kiselkasti ukus i svojstva koje poseduje višnja učinila su je omiljenim voćem.
Višnje su poznate po svojim brojnim lekovitim svojstvima i antioksidativnom dejstvu.
Bogate su vitaminima A, C, E i folnom kiselinom, mineralima kalijumom, magnezijumom, gvožđem i vlaknima. Višnja sadrži fenole, galičnu i p-kumarinsku kiselinu, kemferol i kvercetin.
Jaka protivupalna svojstva višnje čine je korisnom za smanjivanje bola kod gihta i upale mišića, osteoartritisa i reumatoidnog artritisa. Istraživanja potvrđuju da dvadeset višanja dnevno ili koncentrat te količine višanja imaju isti učinak na oslobađanje od bola kao aspirin ili ibuprofen.
Višnje obiluju fenolnim jedinjenjima - snažnim antioksidansima koje štite nervni sistem i sprečavaju oksidativni stres. Višnja je jedna od retkih vrsta voća koje sadrži melatonin – prirodan hormon koji reguliše san. Naše telo inače prirodno luči hormon melatonin koji se oslobađa samo tokom noći, obično nakon devet sati uveče i tako podstiče san.
Zamrzavanje visnje u industriji je brzo čime se onemogućava migriranje vode i stvaraju se manji kristali, što čuva teksturu i smanjuje gubitak hranjivih tvari.Trenutno smrznuta visnja omogucava nam siroku primenu ovog vrlo znacajnog voca.